Volontiranjem se smatra svaka organizirana aktivnost koja ima tri značajke – dobrovoljnost, dobrobit druge osobe ili opću dobrobit te besplatno obavljanje usluge. Iako se volontiranje smatra građanskom vrlinom te se njome pridonosi jačanju veza u zajednici i razvoju iste, vrlo se malo ljudi odluči za takvu aktivnost.
Izvor: 2019 WIN World Survey (WWS)
Niska raširenost volontiranja u populaciji često se dovodi u vezu s nedovoljno razvijenim civilnim društvom te niskim društvenim kapitalom. Civilno se društvo moglo početi razvijati tek padom komunizma i razvojem novog pluralističkog društveno-političkog sustava. U praksi se pokazalo da su demokracija i razvoj civilnog društva spori procesi uvjetovani nizom čimbenika te da je nerealno očekivati promjene preko noći. Nepovoljan utjecaj rata, spori proces demokratizacije i europeizacije, visok stupanj centralizacije vlasti, nejasna uloga ne-državnih aktera i sl. samo su neki od čimbenika koji Bežovan i Zrinščak naglašavaju u publikaciji “Civilno društvo u Hrvatskoj” objavljenoj 2007. godine.
Preduvjeti razvoja civilnog društva
Na sustavne preduvjete razvoja civilnog društva je 2003. godine ukazao Marc Morjé Howard u knjizi “Slabost civilnog društva u postkomunističkoj Europi” koji pronalazi tri zajednička razloga koja su utjecala na ne-participiranje u organizacijama civilnog društva pa tako i na nisku razinu volontiranja. Na prvom je mjestu nepovjerenje u komunističke organizacije. Građani su bili prisiljeni sudjelovati u različitim organizacijama koje je kontrolirala država. Bio je to jedan oblik prisilnog volontiranja pa su osobe uključene u te programe svoj angažman vidjele kao ugrožavanje vlastitih sloboda. Takvo negativno iskustva posljedično je dovelo do nepovjerenja prema organizacijama koje rade za opće dobro.
Kao drugi razlog je opstanak prijateljskih mreža , tj. veza. Zbog izvjesnih nedostataka centralno planske ekonomije, neusklađenosti zahtjeva ponude i potražnje te manjka određenih roba na tržištu, veze i poznanstva igrala su ključnu ulogu u korištenju nekog javnog dobra ili usluge. Premda su otvaranjem ekonomija i demokratizacijom mnoga dobra i usluge postala dostupne, veze su ostale. Građani postkomunističkih zemalja i dalje nastavljaju ulagati u poznanstva ne osjećajući potrebu da više energije ulože u volontiranje u organizacijama civilnog društva.
Treći razlog Howard pronalazi u razočaranju u političke i ekonomske elite i lidere poslije raspada komunizma. Mnogi ljudi očekivali su puno više nego što su zaista iskusili. Za njih je to bio trenutak koji im je trebao otvoriti vrata demokracije, ekonomskog razvoja i prosperiteta. Razočaranje u novi sustav utjecalo na ne sudjelovanje u javnim aktivnostima i volontiranju.
U odnosu na 2018. godinu , najnoviji podaci pokazuju opadanje volontiranja općenito (2018. godine 28,5% ispitanika se izjasnilo da je volontiralo, a 2019. godine 23,7%).
Što se tiče zemalja iz regije, da je volontiralo u zadnjih 12 mjeseci, izjasnilo se 32,7% Slovenaca, 22,6% Hrvata, a samo 6,3% Talijana.
Izvor: 2019 WIN World Survey (WWS)
Uloga nevladinih organizacija
Pojam nevladina organizacija potječe od osnivanja Ujedinjenih naroda 1945. godine. Zajednički faktor koji ujedinjuje ovu grupu, osim činjenice da oni nisu bili ni vladine agencije ni poduzeća u tradicionalnom smislu, jest to da imaju priznatu misiju da rade za društveno dobro – bilo kao nositelji borbe za ljudska prava, životnu sredinu ili samo staromodni “razvoj”. Zajedno s vladama i korporacijama, nevladine organizacije se smatraju trećom silom. Velike međunarodne nevladine organizacije s budžetima od stotine milijuna dolara prilično su snažni društveni akteri.
Iako općenito gledano postoji visoko povjerenje ispitanika u rad nevladinih organizacija, rezultati pokazuju nisku razinu podrške kroz donacije. U posljednjih 12 mjeseci, gledajući ukupne podatke, najviše ispitanika se izjasnilo da je doniralo novac za razvoj najsiromašnijih zemalja i pomoć djeci (24,4%), njih 22,5% je doniralo novac za okoliš (voda, zagađenje, plastika, životinje …), a 15,7% ispitanika je doniralo novac za znanstvena ili medicinska istraživanja.
Što se tiče podataka za Hrvatsku, u posljednjih 12 mjeseci ispitanici su najviše donacija dali za podršku razvoju najsiromašnijih zemalja I pomoć djeci (36,0%), zatim za okoliš (15,6%), a najmanje donacija za znanstvena/medicinska istraživanja (9,0%).
Izvor: 2019 WIN World Survey (WWS)
Preko polovine svjetskog stanovništva (55,1%) ima povjerenje u neprofitne organizacije, ali samo 9,7% njih navodi da im u potpunosti vjeruje, pokazujući da je potrebno učiniti na konsolidaciji tog povjerenja.
Zemlje koje pokazuju najvišu razinu povjerenja u ovu vrstu organizacija su Kina (97,0%), Indija (85,4%) i Nigerija (82,9%), dok su najniže razine povjerenja registrirane u Japanu (32,0%), Hrvatskoj (31,6 %) i Italiji (28,2%).
Metodologija
Podatke je prikupio WIN International, vodeća svjetska udruga u istraživanju tržišta, od listopada do prosinca 2019. godine. Istraživanje WIN World Survey (WWS) uključuje stavove i uvjerenja 29 368 ispitanika iz 40 zemalja svijeta, među kojima je istraživanje u Hrvatskoj proveo Institut za istraživanje tržišta i medija, Mediana Fides.
