Hrvati među manje zabrinutim narodima svijeta oko klimatskih promjena

win klimatske promjene cover

Svi smo trenutno zaokupljeni korona krizom koja je teška i pogađa izravno, no korona kriza će nanijeti velike ekonomske štete, ali buduća, klimatska kriza, uključivat će i velike seobe naroda. To da je svaka godina toplija od prethodne od kad postoje mjerena, što nas pogađaju izmjene razdoblja ekstremnih suša i poplava, što se smanjuje debljina snježnog pokrivača u zimskom periodu godine, pomiču granice snijega i leda u planinskim predjelima, podiže razine mora, postupno pretvaraju mnogi krajolici u pustinje čini nam se tako dalekim. Ali ustvari nije. Moguće je već u narednih 20-50 godina.

Istraživanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama

WIN International, vodeće svjetsko udruženje u istraživanju tržišta, u suradnji s Medianom Fides istražilo je stavove i uvjerenja gotovo 30 000 ljudi iz 40 zemalja svijeta o klimatskim promjenama.

Ispitanici se većinom slažu (odgovori „u potpunosti se slažem“ i „slažem se“) oko zabrinutosti zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Rezultati pokazuju neku vrstu globalnog konsenzusa u sljedećim tvrdnjama: „dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju“ (85,8%), „globalno zagrijavanje posljedica je ljudske aktivnosti“ (84,4%) te „globalno zagrijavanje je ozbiljna prijetnja čovječanstvu“ (84,5% ).

win klimatske promjene 1

No, mišljenja su podijeljena kada smo ispitanike pitali ima li vremena za promjenu. Njih 45,9% smatra da je već prekasno za suzbijanje klimatskih promjena. Iako sve regije pokazuju jednaku razinu svijesti i zabrinutosti među svojim građanima, azijsko-pacifička regija pokazuje najnegativniji pogled na budućnost kad ih se pitalo ima li vremena da se nešto učini za smanjenje efekta klimatskih promjena (54,9%). Dok je na suprotnoj strani SAD s najpozitivnijim pogledom smatrajući da nije kasno za smanjenje efekta klimatskih promjena(54,6%), najvjerojatnije zbog američke politike koja unatoč naporima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) odbija ozbiljno shvatiti klimatsku prijetnju.

Iako u svijetu generalno prevladava velika zabrinutost zbog klimatskih promjena, postoje neke razlike između zemalja kada ih se pita jesu li klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti. Iako se suglasnost s ovom tvrdnjom doseže 97,1% u Tajlandu, 94,8% u Ekvadoru i 93,2% u Indiji, to se razlikuje od nekih zemalja poput Pakistana (59,8%) čiji se građani osjećaju manje odgovornima (59,8%).

Hrvatska među manje zabrinutim zemljama svijeta

Stav ispitanika Hrvatske pozicionira nas prema najpozitivnijim zemljama, što može znatno usporavati napore u nekim akcijama koje bi dovele do ublažavanja efekt klimatskih promjena u našoj zemlji.

Začuđuje da „samo“ 70,4% Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti Hrvatske što nas pozicionira na pretposljednje mjesto od 40 zemalja. Od zemalja u regiji u kojima je provedeno istraživanje Slovenija (86,8%) i Italija zauzele su puno negativniji stav o ljudskom djelovanju na klimu(83,0%).

Predstavljaju li klimatske promjene ozbiljnu prijetnju čovječanstvu, stav Hrvata je treći najpozitivniji – 69,7%. Iza nas su samo Pakistan (62,0%)i Kina (56,8%). Naši susjedi Slovenci su znatno negativnijeg stava po tom pitanju (88,4%).

win klimatske promjene 2

Na tvrdnju da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena, Slovenci su zauzeli pozitivniji stav od Hrvata. S tom tvrdnjom ne slaže se 57,4% ispitanika Hrvatske i 63,1% ispitanika Slovenije. Ispitanici Italije puno negativnijeg mišljenja – samo 35,4% ih se ne slaže s navedenom tvrdnjom.

Ako pogledamo slaganje sa svim tvrdnjama, 30% ispitanika Hrvatske izjasnilo se potvrdno da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja čovječanstvu, da je globalno zagrijavanje rezultat ljudske aktivnosti, da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju te da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena.

win klimatske promjene 3

Umjesto zaključka

„Kako smo najaktualnijim istraživanjima ovih dana za vrijeme Covid-a 19 doznali visoki stupanj zabrinutosti stanovništva u takvim situacijama (čak 76,2%), mogli bismo očekivati da bi se slična zabrinutost izmjerila i ako bismo istraživali zabrinutost za vlastite živote i živote naših najmilijih u kontekstu neodgovornog ponašanja u vezi klimatskih promjena“, izjavila je Janja Božič Marolt, direktorica Mediane Fides, Instituta za istraživanje tržišta i medija.

 

Metodologija

Podatke je prikupio WIN International, vodeća svjetska udruga u istraživanju tržišta, od listopada do prosinca 2019. godine. Istraživanje WIN World Survey (WWS) uključuje stavove i uvjerenja 29 368 ispitanika iz 40 zemalja svijeta, među kojima je istraživanje u Hrvatskoj proveo Institut za istraživanje tržišta i medija, Mediana Fides.

Naslovna slika: pixabay.com

Aktualno